POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAČKA
Trg hrvatskih redarstvenika 6, 47 000 Karlovac, tel.: +385 47 664 111

Više o regiji


Grb KarlovcaGrad na vodenom čvorištu (Kupa, Korana, Mrežnica, Dobra), zemljopisno pripada središnjoj Hrvatskoj i raskrižje je cestovnih i željezničkih prometnica. Administrativno je sjedište županije i središte regije koja obuhvaća Karlovačko pokuplje, zapadni dio Žumberka, Kordun i dijelove Like te Gorski kotar.

 


Rođendan grada: 13. srpnja 1579.
Zaštitnik grada: sveti Josip.
Stanovništvo: 55.705 (prema popisu iz 2011. godine).
Gustoća naseljenosti: 138,6 stanovnika po četvornome kilometru.
Površina gradskog područja: 402 kilometara.
Geografski smještaj: pet stupnjeva 29 minuta i 34 sekunde sjeverno / 15 stupnjeva 33 minute i 31 sekunda istočno.
Prosječna temperatura zraka: zimska (siječanj) 2,3 stupnjeva Celzijevih, ljetna (srpanj) 23,5 stupnjeva Celzijevih.
 

Povijest:

Karlovačka zvijezdaKarlovac je od svih županijskih središta u Republici Hrvatskoj najmlađi grad. Podignut je na temeljima srednjovjekovne tvrđave koju je austrijski nadvojvoda Karlo Habsburški smjestio u međuriječju rijeka: Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Grad je po njemu dobio ime: Karlstadt, Carolostadium. Gradnja tvrđave grada u obliku šesterokrake zvijezde započela je 13. srpnja 1579., a u cilju sprečavanja prodora Turaka u Austrijsko carstvo i Zapadnu Europu.
Turci su grad opsjedali, a pored turskih opsada grad je izdržao i nekoliko velikih požara i epidemija. Krajem 17. stoljeća slabi Tursko carstvo pa Karlovac gubi ulogu vojne utvrde i postaje trgovački grad. Kruta vojna uprava koči slobodan razvoj trgovine i obrta, pa građani Karlovca traže da kraljica Marija Terezija proglasi Karlovac slobodnim gradom. Na dan 6. prosinca 1693. uveden je Magistrat s ograničenom samoupravom. Kraljica Marija Terezija odlučila je 1776. godine da se dio Hrvatskog primorja s gradom Rijekom vrati Kraljevini Hrvatskoj, a Karlovcu se daje položaj slobodnog grada. Osniva se Severinska županija 5. rujna 1777. godine, a prvi ustavni Gradski magistrat izabran je 18. veljače 1778. godine. Za tu prigodu izrađen je i prvi Statut o unutarnjem ustrojstvu gradske uprave. Konačno, car Josip II. izdaje 1781. godine Povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom.
Tijekom 18. i 19. stoljeća Karlovac postaje najvažnijim trgovačkim gradom između Jadranskog mora i Podunavlja. Svoje prvo zlatno doba Karlovac proživljava krajem 18. stoljeća, a svoje drugo zlatno doba sredinom 19. stoljeća. Na samome početku 20. stoljeća Karlovac je prema broju stanovnika i gospodarskom potencijalu bio treći grad u Hrvatskoj.
Razdoblje od 1941. - 1945. godine bilo je jedno od najtežih u povijesti grada, a nakon rata zbog velikog priliva ruralnog stanovništva grad dobiva novo lice. Tijekom 20. stoljeća trgovački i obrtnički grad pretvara se u industrijski grad sa živim društvenim, političkim i kulturnim zbivanjima. Tijekom Domovinskog rata (1991. - 1995.) grad se našao na crti razgraničenja s okupiranim dijelom Hrvatske i pretrpio velike ljudske žrtve i razaranja, ali je još jednom ostao neosvojen.