POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAČKA
Trg hrvatskih redarstvenika 6, 47 000 Karlovac, tel.: +385 47 664 111

Više o regiji


Grb OgulinaOgulin se prostire na površini od (24 naselja) 542,32 četvornih kilometara. Broj stanovnika iznosi 13.915 (popis iz 2011. godine). Grad Ogulin smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u Karlovačkoj županiji u podnožju veličanstvene planine Klek, a u njegovom podzemlju nalazi se ponor rijeke Dobre, koji i danas žitelji ovoga kraja zovu Đulin ponor.
Ogulin se nalazi u samom centru Hrvatske, na polovici puta između Zagreba i Rijeke, unutar turističkog područja Plitvičkih jezera (s istoka), šumovitog Gorskog kotara (sa zapada) i sjevernog Jadrana (s juga).
Zemljopisno obilježje i takva prirodna okolina grada, omogućava mu dobru povezanost s drugim dijelovima Hrvatske, budući da šire ogulinsko područje sve više poprima značajno prometno raskrižje uzdužnih i poprečnih prometnica države u cjelini.
Panorama OgulinaŠire područje Ogulina sa svojim temeljnim obilježjima prostora, veličine i prometne povezanosti, predstavlja prirodno-zemljopisni i gospodarski cjelovitu subregiju unutar Karlovačke županije.
Ogulinski kraj temelji svoj razvitak i zaposlenost na preradi drva u malim i srednjim poduzećima s obzirom na raspoloživi bogati šumski fond (preko 80 posto svih površina), ali i na razvitku poljoprivrede i iskoristivosti obradivih površina (oko 12 posto površina) i obilju livada i pašnjaka (oko 28 posto površina) za razvitak stočarstva. S obzirom na prirodne ljepote ogulinskoga kraja, značajne su mogućnosti gospodarskog razvitka u turizmu, za koji se očekuje da će u ogulinskom kraju postati sve popularniji. Značajni zamah u razvitku gospodarstva u posljednje vrijeme daju obrtnici i mali poduzetnici.

Povijest

Spomen na Ogulin vezan je za 1500. godinu i ime jednog od najslavnijih članova obitelji Frankopan, kneza Bernardina Frankopana, koji je nakon što su Turci 1493. godine opustošili Modruš, dao izgraditi novu utvrdu - kaštel Ogulin. Ogulin je do kraja 19. stoljeća imao naglašenu vojničku ulogu, koja je ograničavala njegov razvitak.
Njegova društveno-politička uloga imala je utjecaj i na demografski razvitak, tako da je: ogulinsko naselje 1558. godine imalo samo 37 žitelja, većinom kmetova, krajem 17. stoljeća, Ogulin je kao središte pukovnije imao oko 1200 žitelja, sredinom 18. stoljeća, Ogulin je imao 2500 žitelja, godine 1971. imao je 9885 žitelja, godine 1981. imao je 10.147 žitelja, 2001. imao je 15.054, a danas (popis iz 2011.) na području grada i prigradskim naseljima živi 13.915 žitelja.
Narod je u prošlosti ogulinsku utvrdu, tj. Frankopanski kaštel zvao Đulin grad ili Zulum grad, odnosno Julin grad, povezujući ime grada uz legendu o djevojci Đuli, Juli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi bacila u preko 30 metara dubok ponor rijeke Dobre. Po uspomeni na ovaj događaj, žitelji šireg područja grada Ogulina i danas ovaj ponor zovu Đulin ponor, a rijeku Dobru, jednostavno Đula.
Svojim oblikom i gorostasnim izgledom Klek je oduvijek bio inspiracija narodnoj mašti, pa su za njega vezane mnoge stravične priče i legende. Jednu priču zabilježio je u 17. stoljeću Valvasor. Zabilježio je, naime, narodno vjerovanje da se za vrijeme olujnih noći na samom vrhu Kleka, u ponoć, skupljaju vještice, vile planinkinje i vilenjaci iz cijeloga svijeta, a njihovo kolo i vrisak dopiru do samoga grada Ogulina.