POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAČKA
Trg hrvatskih redarstvenika 6, 47 000 Karlovac, tel.: +385 47 664 111

Više o regiji


Grb SlunjaGrad Slunj se nalazi u sastavu Karlovačke županije i zauzima površinu od 401 četvornih kilometara i na drugom je mjestu u županiji po veličini teritorija. Obuhvaća ukupno 67 naselja u kojima prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 5076 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti, prema popisu iz 2011. godine vrlo je mala, samo 12,6 stanovnika po četvornome kilometru, što je znatno manje od prosjeka Karlovačke županije od 35,5 stanovnika po četvornome kilometru ili prosjeka Republike Hrvatske od 78,1 stanovnika po četvornome kilometru.
Grad Slunj je izdvojena političko-teritorijalna i geografska cjelina jugoistočnog dijela Karlovačke županije, a kao jedinica lokalne samouprave ustrojena je 1993. godine, dijeljenjem ranije općine Slunj na tri nove teritorijalne cjeline: grad Slunj, općine Cetingrad i Rakovicu.

Povijest

Kroz povijest, zbog svog geografskog položaja, Slunj je predstavljao važno vojno-obrambeno središte. Prvi puta se spominje u 12. stoljeću, a o burnim prošlim vremenima svjedoče i danas zidine starog frankopanskog grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice. Stari grad povijesno je središte feudalnog vlastelinstva knezova Krčkih-Frankopana, a prvi put se spominje u 15. stoljeću. Pod njegovom zaštitom razvija se naselje i osniva franjevački samostan na drugoj obali Slunjčice. Tijekom 16. stoljeća naselje propada u turskim ratovima, a feudalni grad se pretvara u graničnu obrambenu utvrdu. Potkraj 17. stoljeća naselje se obnavlja i razvija u današnji grad Slunj.
Zanimljivo je razdoblje Slunja za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine od 1809. - 1813. godine koji je tada bio najistočniji granični dio Napoleonovog imperija. Iako su Napoleonovi pohodi imali osvajački karakter oni su ujedno pridonosili širenju novih naprednijih ideja koje su utjecale na gospodarski i društveni razvoj ovog područja. U to vrijeme gradile su se ceste, mostovi preko rijeka te žitni magazini potrebni za vojne svrhe. Kao svjedok tog vremena i danas strše zidine Napoleonovog magazina.

Danas se Slunj nalazi na izrazito značajnom prometnom položaju zbog kojeg je izražen tranzitno prometni karakter grada. Kroz naselje prolazi državna cesta broj jedan (Zagreb - Split) koja predstavlja glavni prometni pravac koji povezuje kontinentalni s južnim dijelom Hrvatske. Također, prometna povezanost Republike Hrvatske s istočnim dijelom Bosne i Hercegovine odvija se cestom Slunj - Cetingrad - Velika Kladuša.
Prostor grada Slunja ima najviše obilježja klasičnog dinarskog karaktera. Reljef je izrazitih krških karakteristika, a na području grada se nalaze tri veće rijeke: Slunjčica, Korana i Mrežnica koje imaju karakteristike krških rijeka. Zbog krških svojstava na istom području nalazi se i velik broj manjih rječica, izvora i potoka. Slunjsko područje obilježava umjerena kontinentalna klima s blagim ljetima i umjereno hladnim zimama, te povoljnim rasporedom oborina.

Panorama RastokaPosebna znamenitost grada je vodeničarsko naselje Rastoke koje je zbog svoje prirodne, etnografske i arhitektonske vrijednosti, prema Zakonu o zaštiti prirode, stavljeno pod posebnu zaštitu, te kao ruralna cjelina upisano u registar nepokretnih spomenika kulture. Rastoke su nastale igrom prirode koja zeleno-modre vode rijeke Slunjčice prelijeva preko sedrenih stijena u Koranu stvarajući pritom mnoštvo slapova, brzaca, malih jezera i kaskada. Prije više od tri stotine godina ispreplelo se u to bogatstvo hridi i otočića mlinarsko naselje s vodenim mlinovima, stupama, koševima i ganjcima. Sklad između čovjeka i prirode koja je tisućama godina stvarala tu ljepotu postoji sve do današnjih dana.